Početna | O nama | Pčelarstvo | Galerija | Linkovi | K O N T A K T I |
Radovi u pčelinjaku
|
Početna >>> Pčelarstvo>>> Pčelinji proizvodi: Med
Med
Bagremov med Izuzetno bistar, gotovo proziran, med. Poznat je kao blag i prihvatljiv kod navikavanja djece na korištenje meda. Pomaže kod nesanice, smirivanja i opuštanja organizma i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Preporuča se uzimanje s čajem od kamilice jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja Zbog svojega blagog i neutralnog djelovanja pogodan je za zaslađivanje kave i drugih napitaka. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i sporo kristalizira zato što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Pčele dobro i uspješno prezimljuju na bagremovu medu. Jake i obilne bagremove paše za pčele nalazimo gotovo u svim krajevima naše zemlje. Kestenov med većinom je tamne boje boje, gorkasto oporog okusa i intenzivnog mirisa. Preporuča se kod želučanih tegoba, gastritisa i čira želuca. Med kestena ima izvanredno djelovanje u oporavku kod žutice, poslije operacije žuči. Preporučuje se uzimanje s čajem od stolisnika, kamilice, šipka i majčine dušice. Lipov med žuto zelenkaste boje, ugodne i intenzivne arome lipe, blago kiselkast. Mada može biti bistar, gotovo proziran, ugodna mirisa i vrlo blaga okusa Pomaže kod prehlada, gdje je poželjno preznojavanje organizma. Pomaže kod upala dišnih i probavnih organa te nekih bubrežnih oboljenja. Veliko značenje ima u izbacivanju štetnih tvari iz organizma jer pojačava metabolizam. U kombinaciji sa lipovim čajem postiže još bolji učinak. Osobe sa srčanim i krvožilnim tegobama trebaju biti oprezne kod uzimanja ovoga meda. Vrijeskov med od vrijeska prizemljaša je zelenkaste boje a često i crvenkaste što zavisi od primjesa drugog bilja. Ugodnog je mirisa i laganog okusa, Djeca ga vole više od drugih medova. Pomaže kod svih vrsta kašlja. Naročito je dobar u kombinaciji sa vrijeskovim čajem kod kašlja pušača i iskašljavanja sluzi iz dišnih organa. Dobar je i protiv reuma. kristalizira za 8-10 mjeseci u sitne kristaliće. Med koji je nastao od više vrsta bilja gdje ni jedna biljka ne prevladava nazivamo cvijetni ili livadski med. Cvjetni (livadski) med Ovisno o sastavu može biti raznih boja i gustoće. U proljeće je svjetlije boje, a krajem ljeta je obično tamniji. Po svome sastavu potječe od više vrsta biljaka (monofloran) i stoga je i njegova djelotvornost široka. Koristi se za reguliranje probave, poboljšava rad jetre. Preporuča se djeci u razvoju, ali i starijim osobama. Medljikovac nastaje sakupljanjem i preradom slatkog soka sa lišća drveća. Sok se ponekad luči sam na rubovima listova ili nastaje kao slatka izlučevina biljnih ušiju.. Medljikovci su priznati kao kvalitetni medovi bogatiji mineralima i 13 puta u odnosu na druge medove. Obično su jače arome i intenzivnijeg mirisa. Naša hrastova medljika, ovisno od godine, je izuzetno tamne boje - gotovo crna, i preporučamo ju kod slabokrvnih osoba kojima nedostaje minerala u organizmu. Brzo kristalizira čak i u saću pa ga je potrebno na vrijeme vrcati. Med od hrastove medljike tamnocrvenkast je, gust i rastezljiv, slaba mirisa po hrastu, opora okusa, pali u grlu. Izuzetno je antioksidativno srestvo. U nas je manje cijenjen, ali je traženi izvozni artikl. Med od bukove medljike je sličan kao i hrastov ali ima nešto blaže izražene karakteristike. Ekspresni med nastaje kada pčele prerađuju sokove i sirupe od raznog voća, mlijeka ili jaja. Takav med je u Hrvatskoj zabranjen ali je poznat u EU a naročito u Rusiji koja je najveći proizvođač takvog meda.
Sastav meda
Šećeri u medu su: 1. monosaharidi: fruktoza i glukoza 2. disaharida: maltoza, turanoza, izomaltoza, saharoza, maltuloza, izomaltuloza, nigeroza, trehaloza, glutiloza, lami-narbioza, entibioza. 3. oligosaharida: erloza, panoza, maltotrioza, kestoza, izomaltobioza, melecitoza, izopanoza.
Kiseline u medu: Mravlja kiselina , oksalna, jantarna, limunska, vinska, mliječna, glukonska, piroglutaminska, maleinska, valerijanska i benzojeva kiselina.
Vitamini u medu: Vitamini su sastavni dio meda, njih nalazimo u vrlo malim količinama, nedovoljnim za potrebe ljudskog organizma. Vitamini u medu su: vitamin C, B kompleks, niacin, pantotenska kiselina, biotin i folna kiselina. Količina vitamina u medu ovisi iz kojeg cvijeća pčele prikupljaju nektar, količini peludi, stanju i zrelosti meda te o njegovu načinu čuvanja.
Mineralne tvari u medu su: silicij, aluminij, željezo, kalcij, magnezij, natrij, kalij, mangan, bakar, krom, nikal, cink, kobalt, antimon, olovo, fosfor. Količine mineralnih tvari ovise o vrsti meda i podrijetlu.
Prehrambena vrijednost meda 100 grama meda sadrži: energetska vrijednost: 320 kcal proteini: 0,3 g ugljikohidrati: 75 g ukupne masti: 0,0 g prehrambena vlakna: 0,210 g
Osobina prirodnog meda je da kristalizira.
Ukoliko je med kristalizirao, a želimo ga upotrijebiti u tekućem stanju dovoljno je med zagrijati na 40 stupnjeva celzijusa i za neko vrijeme ponovo će postati tečan. Med nije preporučljivo zagrijavati na visokim temperaturama jer će visoka temperatura uništiti neke od njegovih vrijednih sastojaka.
|
IZDVOJENO
Pravilnik Nacionalnog pčelarskog programa:
Pravilnik o kakvoći uniflornog meda:
|